| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| S.V. | Četvrtak, 19. veljače 2026. u 17:14 | Dnevno | Otvori |
Možemo traži povećanje braniteljskih mirovina: ‘Ratovali su, a onda nastavili graditi društvo’
NAKON RATA NASTAVILI RADITI
Članovi stranke Možemo predstavili su Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Ovim prijedlogom, kažu u priopćenju, žele da se ispravi nepravdu prema braniteljima koji su se nakon Domovinskog rata vratili na svoja radna mjesta, nastavili raditi i doprinositi razvoju države.
“Prvi put zadužili su Republiku Hrvatsku odlaskom u obranu zemlje. Drugi put zadužili su na sve i time što su se nakon rata vratili na posao, nastavili raditi, plaćati doprinose i sudjelovati u obnovi i izgradnji društva”, poručila je saborska zastupnica Draženka Polović na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su ona i saborski zastupnik prof. Damir Bakić predstavili ovaj Prijedlog Zakona.
Prosječna mirovina im iznosi oko 634 eura
“Ovo pitanje u više smo navrata službeno uputili predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću te ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću. Premijer je javno izjavio kako je zadužio ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda i sad već bivšeg ministra Piletića da pronađu rješenje ovog problema. Međutim, do danas konkretni pomaci nisu učinjeni”, dodala je Polović.
Profesor Bakić pojasnio je da u Hrvatskoj danas ima oko 1,23 milijuna umirovljenika, od kojih približno 200 tisuća prima mirovine po posebnim propisima. Unutar te skupine oko 150 tisuća su hrvatski branitelji, pri čemu se njihova mirovinska prava u praksi dijele u dvije najbrojnije kategorije. Prvu čini oko 72,5 tisuće branitelja umirovljenih isključivo prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, a u toj se skupini gotovo isključivo radi o invalidskim i obiteljskim mirovinama. Prosječna mirovina te skupine iznosi 1319 eura, prema posljednjem službenom podatku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Drugu, podjednako veliku skupinu, čini oko 68 tisuća branitelja koji su se nakon rata vratili svojim poslovima i radnim mjestima, nastavili raditi te su, nakon godina staža i dobi, umirovljeni po općim propisima, odnosno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Za tu skupinu, naveo je Bakić, karakteristično je da u prosjeku imaju 31 godinu staža, a prosječna mirovina iznosi oko 634 eura uz uključene i neke pogodnosti koje proizlaze iz Zakona o hrvatskim braniteljima.
Predlažu povećanje od 20 posto
Upravo zato, istaknuo je Bakić, prijedlog izmjena ide za jednostavnim i ciljanim rješenjem koje minimalno zadire u sustav i zadržava njegov postojeći dizajn, uzimajući u obzir da se radi o interakciji dvaju kompleksnih zakona.
“Predlažemo povećanje mirovina ove skupine branitelja za približno 20 posto, i to kroz izmjenu parametra u izračunu koji se naziva polazni faktor: predlaže se da se polazni faktor poveća s 1 na 1,20. Pri tome, se ne umanjuju prava drugih skupina. Takvo rješenje u duhu postojećeg zakonskog okvira jer se slična logika već primjenjuje kod invalidskih mirovina, gdje se polazni faktor računa s 1,50, odnosno 1,85 za dragovoljce”, pojasnio je.
Ukupni fiskalni učinak mjere procijenjen je na oko 10 milijuna eura mjesečno za približno 68 tisuća korisnika, odnosno oko 120 milijuna eura na godišnjoj razini. To je oko jedan posto ukupnog troška mirovinskog sustava, s obzirom na to da je u državnom proračunu za mirovine koje se isplaćuju putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ovu godinu planirano 10,2 milijarde eura.