| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Zlatko Govedić | Četvrtak, 19. veljače 2026. u 15:09 | Dnevno | Otvori |
Morska neman od 6,5 tona doplutala do luke: Zapanjeni turisti promatrali izvlačenje
GOLEMA ŽIVOTINJA
Nesvakidašnji prizor dočekao je turiste i posjetitelje prestižne marine Real Club Náutico u obalnom gradu Valenciji na zapadu Španjolske, gdje je u ponedjeljak oko podneva uočena lešina goleme morske životinje.
Riječ je o ženki kita perajara (Balaenoptera physalus), druge najveće životinje na svijetu nakon plavetnog kita. Tijelo ove pronađene ženke dugačko je oko 9 metara i teško 6,5 tona. Plutalo je na samom ulazu u luku, javlja The Sun.
Zapanjujuća operacija izvlačenja privukla je veliku pozornost javnosti: brodice su doteglile životinju do ruba obale, nakon čega je masivna dizalica podigla njezino tijelo na kopno. Veterinari koji su odmah po izvlačenju pregledali truplo, utvrdili su da na tijelu nema modrica ni krvarenja koja bi ukazivala na sudar s brodom, što je inače najčešći uzrok stradavanja ove vrste.
Osjetljiva vrsta
Kako bi se otkrio točan razlog uginuća, uzeti su uzorci koji su poslani na daljnju analizu odjelima za histopatologiju Sveučilišta CEU San Pablo te Sveučilišta Complutense u Madridu. Truplo je potom utovareno u kamion i prevezeno u postrojenje za spaljivanje.
Kitovi perajari nastanjuju sve svjetske oceane, od polarnih do tropskih voda, a najveći zabilježeni primjerak dosegao je duljinu od 27 metara. Unatoč širokoj rasprostranjenosti, Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) klasificira ih kao osjetljivu vrstu zbog sporog oporavka populacije nakon dugotrajnog komercijalnog kitolova.
Iz organizacije Oceanogràfic València poručili su kako je ovaj pronalazak upečatljiv podsjetnik na bogatu bioraznolikost Sredozemnog mora, ali i upozorenje o važnosti daljnjih istraživanja i zaštite morskih ekosustava.
Impresivna, ali i ugrožena vrsta
Kit perajar je druga najveća životinja na svijetu, prepoznatljiva po vitkom tijelu prosječne duljine od 20 metara i specifičnoj nesimetrično obojenoj donjoj čeljusti. Nastanjuje sve svjetske oceane. Sezonski migrira između polarnih voda gdje se hrani krilom i tropskih mora gdje provodi zime trošeći zalihe masnoće.
Ovi brzi plivači i vješti ronioci žive u manjim skupinama, dostižu spolnu zrelost oko desete godine, a njihov životni vijek može premašiti impresivnih 100 godina. Povijest ove vrste obilježena je masovnim komercijalnim izlovom, koji je vrhunac dosegnuo sredinom 20. stoljeća nakon desetkovanja populacije plavih kitova.
Samo u jednoj sezoni ubijeno je više od 28.000 jedinki, što je izvornu populaciju od gotovo pola milijuna svelo na kritično niske razine. Iako je od 1985. na snazi globalna zabrana kitolova, a trenutna populacija procjenjuje se na oko 55.000 jedinki, kit perajar i dalje se smatra jako ugroženom vrstom čiji je oporavak spor.