| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Iva Ivanović | Petak, 20. veljače 2026. u 14:40 | Dnevno | Otvori |
Pri kupnji nekretnine svi se nadaju najnižoj mogućoj cijeni po kvadratnom metru, dok se prilikom prodaje trude postići maksimalnu cijenu. Zbog toga prodavatelji često dolaze s nerealnim očekivanjima i odlaze razočarani jer nisu uspjeli postići zamišljenu cijenu. O razlikama između hrvatskog i stranih tržišta te navikama kupaca i prodavatelja razgovarali smo s Brankom Papešom, direktorom Dogma nekretnina.
„Od ukupnog broja prodavatelja recimo da ih je 10 posto realno u formiranju cijene, dok je preostalih 90 posto nerealno. Ta većina nakon nekoliko mjeseci shvati da je postavljena cijena nerealna, pa je spuste i prilagode se tržištu, dok određeni postotak nikad ne proda nekretninu“, rekao je Papeš.
Ističe kako Hrvati smatraju da je njihovo pravo imati vlastitu nekretninu za što ponajviše krivi bivši sustav koji je kroz otkup nekretnina omogućio 90 posto građana da dođu do nekretnine. Usporedio je situaciju s Njemačkom gdje samo 47 posto ljudi stanuje u vlastitoj nekretnini te da treba shvatiti da je posjedovanje nekretnine privilegija, a ne pravo.
Dogma nekretnine u posljednjih nekoliko godina proširile su se na tržište Slovenije, Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Širenje na tržište Bliskog istoka pokazalo se dobrom odlukom, ponajviše zbog bazena kupaca koji su željni nekretnina u Dubaiju.
„Dubai ima 4 milijuna stanovnika i realizirano 96.000 kupoprodaja nekretnina prošle godine, za usporedbu New York ima duplo više stanovnika i upola manje godišnjih kupoprodaja. Nije realno ta tržišta uspoređivati s hrvatskim jer se ipak radi o najdinamičnijim i najjačim tržištima na svijetu“, kaže Papeš.
Objašnjava da je to tako iz razloga što uvijek postoji tržište kupaca i tržište prodavatelja, u ovom slučaju tržište prodavatelja je Dubai, a tržište kupaca čitav svijet. Što se tiče cijena, kaže kako se nekretnine mogu kupiti već od 2,500 eura po kvadratu pa sve do onih ekskluzivnih kojima je cijena čak 20.000 eura po kvadratu.
„U Dubaiju možete kupiti nekretninu za 130 tisuća eura i za 200 milijuna eura. Kad uzmemo u obzir što se tamo može dobiti za 6-7 tisuća eura, takav isti stan bi u Zagrebu, Splitu ili Rijeci koštao barem 15 tisuća eura po kvadratu“, tvrdi Papeš.
Dodaje kako se stanovi od 6-7 tisuća eura po kvadratu smatraju prosječno skupim, no u tu cijenu je uključena odlična zgrada, recepcija kao u najljepšem hotelu, wellness, sauna, igrališta za padel i košarku, unutarnji i vanjski bazeni te unutarnja i vanjska dječja igrališta. Također, stanovi su moderno namješteni i uređeni.
„Kad pričamo o cijenama nekretnina, ako uzmemo sve ove stavke u obzir, cijene su jeftinije u Dubaiju nego u Hrvatskoj“, kaže direktor Dogma nekretnina.
Papeš se prisjetio 2016. godine kad je u Hrvatskoj prodano 65 tisuća nekretnina, a samo šest godina kasnije brojka se popela na 135.000 prodanih nekretnina što bi značilo da se tržište poduplalo u relativno kratkom razdoblju.
„Je li to normalno? Nije. Sad dolazi do stabilizacije i normalizacije tržišta što neki povezuju s krahom, ali činjenica je da se i dalje se prodaje preko 100.000 nekretnina godišnje, odnosno za pedeset posto više nego 2016. godine“, ističe Papeš.
Ne prognozira daljnji dvoznamenkasti rast, no isto tako je uvjeren da cijene neće ni padati već da će pratiti inflaciju od 5-7 posto godišnje. Za mlade ima samo jedan savjet – da nekretninu kupe što prije iako će im rata kredita u prvim godinama predstavljati opterećenje, kroz par godina će rasti plaće te opterećenje više neće biti značajno.