| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| To.S. | Srijeda, 18. veljače 2026. u 22:01 | Dnevno | Otvori |
Strašna prijetnja koja neće zaobići ni Hrvatsku: Može biti smrtonosna za malu djecu i starije osobe
HARA EUROPOM
Toplije vrijeme i širenje invazivnih tigrastih komaraca pretvaraju Europu u novo žarište opasne tropske bolesti koja je desetljećima bila rezervirana za Afriku i Aziju. Virus čikungunja, poznat po snažnim i dugotrajnim bolovima u zglobovima, sve se češće pojavljuje na europskom tlu, a znanstvenici upozoravaju da je riječ o prijetnji koja će se ubrzano širiti.
Čikungunja je prvi put otkrivena 1952. godine u Tanzaniji, a do sada je godišnje uzrokovala milijune infekcija u tropskim krajevima. Bolest karakteriziraju izrazito jaki bolovi u zglobovima, zbog kojih su je oboljeli opisivali kao virus koji “lomi kosti”. U težim slučajevima može biti smrtonosna za malu djecu i starije osobe, dok kod velikog broja zaraženih ostavlja dugotrajne posljedice.
Iako se godinama smatralo da Europa nije ugrožena, klimatske promjene i porast temperatura promijenili su situaciju. Prema istraživanju britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju (UKCEH), uvjeti za širenje čikungunje sada postoje u gotovo 30 europskih zemalja. “Da ste prije 20 godina rekli da ćemo imati čikungunju i dengu u Europi, svi bi vam rekli da ste ludi. To su bile isključivo tropske bolesti. Danas se sve promijenilo zbog invazivnih komaraca i klimatskih promjena”, upozorio je istraživač UKCEH-a Steven White.
‘Za inkubaciju virusa dovoljna temperatura od svega 13 do 14 stupnjeva’
Francuska je posebno pogođena. Dok je u posljednjih deset godina bilježila tek nekoliko desetaka slučajeva, prošle godine zabilježeno ih je više od 800. Riječ je uglavnom o osobama koje su se vratile s putovanja u tropske krajeve, no znanstvenici strahuju od lokalnog prijenosa. Istraživanje pokazuje da je prijenos virusa moguć više od pola godine u južnim europskim državama poput Španjolske, Portugala, Italije i Grčke. U Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj rizik postoji tri do pet mjeseci godišnje, dok je za inkubaciju virusa dovoljna temperatura od svega 13 do 14 stupnjeva celzija.
Voditelj istraživanja Sandeep Tegar ističe da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. “Naše procjene su šokantne i širenje bolesti prema sjeveru samo je pitanje vremena”, poručio je. Iako cjepiva protiv čikungunje postoje, ona su skupa i teško dostupna, pa se stručnjaci slažu da je ključna prevencija. Tigrasti komarac najčešće grize danju, a najbolja zaštita je izbjegavanje ugriza, uklanjanje ustajale vode te korištenje repelenata.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da do 40 posto oboljelih i godinama nakon zaraze ima artritis ili jake bolove. Unatoč tome, stručnjaci poručuju da Europa još ima priliku spriječiti najgori scenarij, ali samo ako reagira na vrijeme, a stručnjaci upozoravaju da se, s obzirom na klimatske promjene i širenje invazivnih vrsta komaraca u Europi, rizik od pojave bolesti poput čikungunje povećava i u zemljama jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku. Zdravstvene službe naglašavaju važnost praćenja situacije, ranog otkrivanja mogućih slučajeva te provođenja preventivnih mjera kako bi se smanjila mogućnost širenja virusa među stanovništvom.