| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Zlatko Govedić | Srijeda, 18. veljače 2026. u 12:21 | Dnevno | Otvori |
Znanstvenici Američkog geološkog zavoda (USGS) uspjeli su dobiti jedinstven uvid u svakodnevicu polarnih medvjeda (Ursus maritimus) koristeći inovativnu metodu snimanja koja ne ugrožava ljudske živote.
Budući da su ti krupni grabežljivci iznimno opasni za izravno promatranje, tim koji je predvodio biolog Anthony Pagano s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu, opremio je medvjede posebnim ogrlicama s kamerama i tako im omogućio da sami snime “isječke iz svog života” u prirodnom staništu.
Istraživanje, čiji su rezultati pružili prve detaljne informacije nakon više od 40 godina, fokusiralo se na energetsku potrošnju polarnih medvjeda na morskom ledu. Znanstvenici su nastojali utvrditi koliko hrane ti moćni sisavci moraju konzumirati kako bi održali svoju tjelesnu masu i lovačke navike na ekstremnim temperaturama koje se spuštaju i do –30 °C. Snimke su otkrile precizne obrasce kretanja, odmora i lova u surovim arktičkim uvjetima.
“Postoji vrlo malo informacija o osnovnim ponašanjima ovih životinja na morskom ledu. Ogrlice s video kamerama zapravo nam pružaju stvaran uvid u to što medvjedi rade na morskom ledu, kakvi su njihovi tipični obrasci aktivnosti: koliko su aktivni, koliko često zapravo hvataju tuljane, koliko vremena provode pokušavajući ih uhvatiti, koliko se često susreću s drugim medvjedima; te o drugim ponašanjima koja bi mogli pokazivati, a koja mi kao istraživači imamo vrlo malo prilika vidjeti”, objašnjava Pagano.
Kamere su zabilježile i fascinantne taktike preživljavanja. Kao predatori koji love iz zasjede, polarni medvjedi vrebaju u ledu kod otvora za disanje i tamo mogu čekati gotovo polovicu dana dok se tuljan ne pojavi. Video materijal zabilježio je i dramatične trenutke juriša u trenutku kada medvjed ugleda plijen, pružajući podatke o tome kako se ponašanje ovih životinja mijenja iz godine u godinu ovisno o stanju morskog leda.
“Doista je fascinantno učiti o osnovnim ponašanjima ovih životinja i o tome kako koriste okoliš morskog leda, koliko je taj okoliš dinamičan i kako bi se njihovo ponašanje moglo mijenjati iz godine u godinu na temelju uvjeta u kojima žive”, zaključuje Pagano.