| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Mateja Papić | Ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 12:55 | Dnevno | Otvori |
Krumpir je jedna od najzastupljenijih namirnica u svakodnevnoj prehrani, ali za osobe koje paze na razinu šećera u krvi on može predstavljati ozbiljan izazov. Iako se često opisuje kao „zdrav” složeni ugljikohidrat, način na koji ga organizam probavlja može uzrokovati nagle i izražene skokove glukoze u krvi.
Kada konzumiramo ugljikohidrate, probavni sustav ih razgrađuje u šećere koji potom ulaze u krvotok. Krumpir je posebno bogat škrobom, vrstom ugljikohidrata koja se u tijelu razgrađuje relativno brzo. Upravo zbog te brzine razgradnje šećeri iz krumpira mogu vrlo naglo povisiti razinu šećera u krvi, čak i u usporedbi s drugim složenim ugljikohidratima.
Unatoč tome, krumpir ima i niz prehrambenih prednosti. Čini oko 30 posto povrća koje prosječna odrasla osoba u Sjedinjenim Američkim Državama pojede tijekom godine. Relativno je niskokaloričan, osobito ako se jede s korom, bogat je vlaknima te sadrži važne nutrijente poput vitamina C, kalija i vitamina B6. Međutim, upravo visok udio škroba čini ga problematičnim za regulaciju glikemije.
Za razumijevanje učinka krumpira na razinu šećera u krvi ključan je pojam glikemijskog indeksa (GI). Riječ je o ljestvici od 0 do 100 koja pokazuje koliko brzo neka namirnica povisuje razinu glukoze u krvi. Namirnice s niskim GI-jem otpuštaju šećer postupno, dok one s visokim GI-jem uzrokuju brze i nagle skokove. Hrana s vrijednošću iznad 70 smatra se visokog glikemijskog indeksa, dok se vrijednosti do 55 ubrajaju u niske.
Krumpir se u pravilu nalazi u skupini namirnica s visokim glikemijskim indeksom. Jedna šalica krumpira može imati sličan učinak na razinu šećera u krvi kao i limenka zaslađenog gaziranog pića. Istraživanja su pokazala da su osobe, osobito žene, koje redovito konzumiraju veće količine krumpira izložene povećanom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2, dok je zamjena krumpira cjelovitim žitaricama taj rizik značajno smanjila.
Dodatno, glikemijski indeks krumpira uvelike ovisi o načinu pripreme. Pečeni krumpir ima izrazito visok GI, čak oko 111, dok kuhani krumpir ima nešto nižu, ali i dalje visoku vrijednost od oko 82. Instant pire krumpir i pomfrit također se nalaze u visokoj kategoriji, što znači da gotovo svi uobičajeni načini pripreme krumpira imaju snažan učinak na porast šećera u krvi.
Osim glikemijskog indeksa, važan pokazatelj je i glikemijsko opterećenje (GL), koje uzima u obzir i količinu ugljikohidrata u porciji. Dok GI govori o brzini porasta šećera, GL pokazuje koliki će taj porast u konačnici biti. Vrijednosti iznad 20 smatraju se visokima, a krumpir ih često premašuje. Pečeni krumpir sorte Russet, primjerice, ima glikemijsko opterećenje od 33, dok kuhani bijeli krumpir doseže vrijednost od 25, što je više nego kod porcije žele-bombona ili krafne.
Zbog svega navedenog, prehrana bogata krumpirom može znatno otežati kontrolu šećera u krvi. To ne znači da ga je nužno potpuno izbaciti iz prehrane, ali količine bi trebale biti umjerene, a konzumacija povremena. Istodobno, postoje i prikladnije zamjene koje imaju blaži učinak na glikemiju.
Batat ili jam mogu biti bolja alternativa, iako ni oni nisu niskog glikemijskog indeksa. Ipak, njihov GI je osjetno niži od klasičnog pečenog krumpira. Mahunarke poput graha nude sličan sadržaj škroba, ali uz znatno više vlakana i proteina, što usporava porast šećera u krvi. Cjelovite žitarice poput kvinoje ili smeđe riže također predstavljaju stabilniji izvor ugljikohidrata, dok kuhana i pasirna cvjetača može poslužiti kao niskougljikohidratna zamjena za pire krumpir.
Na kraju, važno je naglasiti da i sama sorta krumpira igra ulogu. Neke vrste, poput sorte Carisma, imaju znatno niži glikemijski indeks, oko 53. Općenito, „voštani” krumpiri, poput crvenih sorti, imaju niži GI, dok su škrobnije sorte, poput Russeta i Idaha, na samom vrhu ljestvice.