| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Fran Franjković | Ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 06:48 | Dnevno | Otvori |
Hrvatska se našla na novom ‘popisu’ Rusije: Evo o čemu se radi
NOVE ODLUKE
Rusija je napravila još jedan snažan i simboličan korak koji dodatno produbljuje jaz između Moskve i Europe. Odluka donesena ovog vikenda označava službeni kraj vojne suradnje uspostavljene neposredno nakon Hladnog rata, a među državama koje su se našle na popisu nalazi se i Hrvatska. Potez dolazi u trenutku pojačanih geopolitičkih napetosti i šalje jasnu poruku o novoj fazi odnosa između Rusije i Zapada, javlja Fenix-magazin koji prenosi agenciju Anadoli.
Riječ je o sporazumima koji su nastali u posthladnoratovskom razdoblju, kada su odnosi Rusije i Europe bili usmjereni na suradnju, razmjenu i smanjenje sigurnosnih napetosti. Prema objavljenim podacima, popis sporazuma koji će biti raskinuti obuhvaća vojno-suradničke dokumente potpisane s čak 11 europskih država. Među njima su: Njemačka, Poljska, Norveška, Bugarska. Rumunjska, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Hrvatska, Belgija i Češka.
Raskid se odnosi na bilateralne sporazume koji su regulirali različite oblike vojne suradnje, razmjenu iskustava i institucionalnu komunikaciju između Rusije i navedenih zemalja.
Što kaže rusko veleposlanstvo?
Podsjetimo, mi smo nedavno kontaktirali rusko veleposlanstvo zbog informacije da je ruski list Vzgljad sastavio popis “ocjene neprijateljskih vlada”. Oni su tako htjeli pokazati razliku između država koje se svjesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su na to odluku “protiv njihove volje natjerale vanjskopolitičke okolnosti”. Na tom popisu našla se si Hrvatska, a evo što su o tome imali za reći iz ruskog veleposlanstva.
Popis koji je objavio Vzgljad obuhvaćao je isključivo države i teritorije koji su se već od 2021. nalazili na službenom ruskom popisu neprijateljskih zemalja. Na samom vrhu ljestvice našla se Ujedinjena Kraljevina s ukupno 75 bodova, ponajprije zbog sankcija uvedenih ruskim naftnim kompanijama, ali i zbog aktivne potpore prijenosu ruske imovine u korist Ukrajine te isporuke oružja Kijevu.
Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto s 70 bodova, a ruski medij kao ključni razlog navodi njihovu snažnu financijsku pomoć Ukrajini. Slijede Nizozemska i Estonija na trećem mjestu s 65 bodova. Na četvrtoj poziciji nalaze se Latvija, Češka te, pomalo neočekivano, Sjedinjene Američke Države, koje su osvojile 55 bodova. Vzgljad objašnjava da je SAD niže rangiran zbog odluke o privremenoj obustavi vojne pomoći Ukrajini, uz podsjetnik da je američki predsjednik Donald Trump u više navrata isticao prijateljski odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Hrvatska peta
Najveći broj zemalja smješten je na peto mjesto – Danska, Italija, Kanada, Litva, Poljska, Finska i Švedska imaju po 50 bodova. Norveška i Belgija nalaze se odmah iza njih, dok su Hrvatska, Španjolska i Grčka zauzele sedmo mjesto s 40 bodova. Na osmom mjestu su Portugal i Slovenija s 35 bodova, a pri dnu ljestvice nalaze se Mađarska i Luksemburg s 30 bodova. Zanimljivo je da se na popisu uopće ne pojavljuju dvije članice Europske unije – Slovačka i Cipar.
Tadašnji odgovor prenosimo u cijelosti. “Proučili smo publikaciju ruskog lista „Vzgljad“ koju ste spomenuli i koja se tiče takozvanog „Rejtinga neprijateljskih vlada“. Ovaj je projekat, kako ističu novinari u članku, pokrenut na inicijativu uredništva lista. Htjeli bismo podvući da ovaj članak može i ne odražavati službeni stav ruske strane. U Rusiji se pridržavaju načela slobode govora i ne nameću neutemeljena ograničenja za medije i ne plaše se drukčijih stavova. Ruski mediji imaju pravo da iznose informacije, vijesti, analize i mišljenja različitih stranaka koja se mogu odudarati od zvaničnog stava. Ostavit ćemo bez komentara mjesto koje su ruski novinari odredili za Vladu Republike Hrvatske. Predlažemo da se izravno pregleda njihova argumentacija. Zaključci, kako se navodi u listu, se temelje na nizu kriterija. Uzmimo, primjerice, jedan od njih – isporuke vojne tehnike za Ukrajinu. U hrvatskim medijima se redovno piše o vojnoj pomoći Ukrajini. Početkom 2025. godine mediji su javljali o 12 paketa vojno-tehničke pomoći, dok krajem listopada ove godine potpredsjednik vlade, ministar obrane g. Ivan Anušić tijekom posjeta Kijevu najavio je 15. paket vojne pomoći za Ukrajinu. Pretpostavljamo da ruski novinari čitaju iste novine kao što svi mi zajedno.
Drugi primjer se tiče poslovanja veleposlanstava dviju zemalja. Imamo u vidu protjerivanje ruskih diplomata i članova administrativno-tehničkog osoblja Veleposlanstva Rusije u Hrvatskoj od ukupno 24 osoba u travnju 2022. godine. Ističemo da se ovo desilo bukvalno uoči 30. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje. Posebno naglašavamo da je u ovom pitanju Vlada Hrvatske otišla mnogo dalje od mnogih od svojih europskih susjeda. U nizu zemalja Europe temeljno ljudstvo veleposlanstava ostalo je netaknuto, i dalje rade ruski centrovi za nauku i kulturu, održavaju se kulturna i humanitarna događanja – izložbe, koncerti i tako dalje. U Hrvatskoj toga više nema. Teško je nazvati ovakve poteze kao prijateljske. A nije teško doći do odgovarajućih zaključaka – činjenice govore same za sebe”, navodi se u odgovoru kojeg potpisuje Dmitry Karapotkin, drugi tajnik Veleposlanstva Rusije.