| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Fran Franjković | Subota, 20. prosinca 2025. u 19:04 | Dnevno | Otvori |
Misteriozno otkriće u Crnom moru zbunilo znanstvenike: ‘Mislili smo da je običan kamen’
NEVJEROJATNO
Tišinu Crnog mora u blizini Sevastopolja nedavno je prekinulo iznenađujuće otkriće. Podvodnim istraživanjima arheolozi su identificirali masivnu kamenu građevinu čije podrijetlo seže daleko u prošlost ovog područja. Ono što je u početku izgledalo kao obična geološka formacija, pokazalo se tragom davno izgubljenog svijeta, izvještava Heritage Daily.
Građevina se vjeruje da je bila dio drevnog grada Hersones Tauris, ili Hersonesos, koji je u antičko doba bio smješten na području današnjeg Sevastopolja. Prije otprilike 2500 godina osnovali su ga grčki doseljenici, a grad je ubrzo postao važno kulturno i trgovačko središte sjeverne crnomorske obale.
Tijekom ranog srednjeg vijeka Hersones je postao dio Bizantskog Carstva, iako je zadržao određeni stupanj samouprave. Zbog svoje izolirane lokacije grad je imao dvostruku ulogu: služio je kao strateško promatračište nad trgovačkim putovima, ali i kao mjesto za političke i crkvene prognanike. Među njima su se našli papa Klement I., papa Martin I. i svrgnuti bizantski car Justinijan II.
Dio obrambenog sustava?
Grad je počeo propadati nakon uništenja od strane mongolskih snaga 1299. godine, a Bizantski izvori posljednji put spominju Hersones 1396. godine. Arheološki dokazi sugeriraju da je ubrzo nakon toga potpuno napušten. Ruševine drevnog grada, uključujući hramove, stambene zgrade i kazalište, uvrštene su na UNESCO-ov popis svjetske baštine 2013. godine.
Najnovije otkriće rezultat je modernog istraživanja koje se oslanja na naprednu tehniku ERT (Bottom Electrical Resistivity Tomography). Ova metoda omogućuje mapiranje podvodnih struktura bez narušavanja integriteta lokaliteta. Voditelj istraživanja, profesor Vladimir Glazunov s Rudarsko-sveučilišta u Sankt Peterburgu, zajedno s timom identificirao je izduženi kameni bedem, koji je djelomično vidljiv na kopnu, a djelomično potopljen.
Znanstvenici vjeruju da je bedem bio dio obrambenog sustava grada ili hidrauličke građevine povezane s upravljanjem obalom. Bedem je dug oko 23 metra, širok približno 10 metara, a njegova visinska razlika prelazi dva metra. Tijekom istraživanja u kamenim blokovima pronađeni su brojni predmeti, uglavnom iz srednjeg vijeka, uključujući ulomke keramike, dio mramornog arhitektonskog ukrasa i posudu za piće od vapnenca.
Istraživači planiraju nastaviti rad na lokalitetu tijekom sljedeće sezone, nadajući se da će dodatna ispitivanja rasvijetliti ulogu ove građevine i pružiti nova saznanja o životu, obrani i svakodnevici nekadašnjeg Hersonesa.