| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Zlatko Govedić | Nedjelja, 21. prosinca 2025. u 10:20 | Dnevno | Otvori |
Na ovoj planini led se ponaša drugačije od ostatka svijeta: Stručnjaci uzeli uzorke
PLANINSKI MISTERIJ
U laboratoriju Sveučilišta u Hokkaidu u gradu Sapporu japanski znanstvenik Yoshinori Iizuka analizira uzorke leda koji bi mogli pomoći u razumijevanju zašto su neki od rijetkih svjetskih ledenjaka zasad odoljeli globalnom zatopljenju. Riječ je o ledenim jezgrama iz Tadžikistana, prikupljenima u sklopu međunarodnog znanstvenog projekta čiji je cilj zaštita ledenjaka koji ubrzano nestaju diljem planeta.
Iizuka, profesor na Institutu za znanost o niskim temperaturama, dio je tima koji je ranije ove godine, u iznimno teškim uvjetima, bušio ledenjak na nadmorskoj visini od 5.810 metara na ledenoj kapi Kon-Čukurbaši u planinama Pamira. To je jedina planinska regija na svijetu u kojoj ledenjaci ne samo da se nisu povukli, nego su u posljednjim desetljećima čak blago narasli, što je pojava poznata kao “pamirsko-karakoramska anomalija“.
Znanstvenici su iz ledenjaka izvadili dvije ledene jezgre duge oko 105 metara. Jedna je pohranjena u podzemnom skladištu na Antarktici, kojim upravlja Zaklada Ice Memory uz potporu Švicarskog instituta za polarna istraživanja, dok je druga dopremljena u Japan, gdje Iizukin tim pokušava otkriti zašto su se oborine u toj regiji povećavale tijekom prošlog stoljeća i kako je ledenjak uspio odoljeti topljenju.
Ljudske aktivnosti
“Ako bismo mogli razumjeti mehanizam na kojem se temelji povećanje volumena tamošnjeg leda, možda bismo to mogli primijeniti i na druge ledenjake diljem svijeta. To je možda preambiciozna tvrdnja. Ipak, nadam se da će naše istraživanje na kraju pomoći ljudima”, objašnjava Iizuka.
Njegove riječi dolaze u trenutku kada znanstvena zajednica upozorava na dramatičnu budućnost ledenjaka. Studija objavljena u ponedjeljak u časopisu Nature Climate Change navodi da će tisuće ledenjaka nestajati svake godine u nadolazećim desetljećima, a do kraja stoljeća preživjet će tek manji dio njih ako se globalno zatopljenje ne zaustavi.
U Japanu tim od studenoga radi u rashladnim komorama, gdje bilježe gustoću uzoraka, strukturu ledenih slojeva i raspored snježnih zrna. U prosincu su, odjeveni poput polarnih istraživača, u laboratoriju na –20 °C rezali i obrađivali led kako bi očitali zapise o klimi iz prošlosti.
Pojedini slojevi leda otkrivaju razdoblja topljenja i ponovnog smrzavanja, dok rjeđi slojevi ukazuju na nakupljeni snijeg i pomažu u procjeni količine oborina. Krhki uzorci s pukotinama govore o snijegu koji je pao na djelomično otopljenu površinu, a potom se ponovno zaledi. Tragovi vulkanskih čestica služe kao vremenske oznake, dok izotopi vode omogućuju procjenu tadašnjih temperatura.
Prvi rezultati istraživanja očekuju se sljedeće godine, a dio uzoraka pohranjenih na Antarktici omogućit će dodatna istraživanja, uključujući proučavanje utjecaja rudarenja na kvalitetu zraka, temperature i oborine u regiji. “Možemo učiti kako se okoliš Zemlje mijenjao pod utjecajem ljudskih aktivnosti”, zaključuje Iizuka.