| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Zlatko Govedić | Subota, 20. prosinca 2025. u 12:51 | Dnevno | Otvori |
Jezivo otkriće na Arktiku: Ovo samo pretkazuje što nam dolazi nagodinu
ALARMANTNO
Arktik je u protekloj godini zabilježio najviše temperature otkako postoje mjerenja, objavila je u utorak američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), upozoravajući da klimatske promjene uzrokuju niz povezanih posljedica – od topljenja ledenjaka i morskog leda do promjena ekosustava i poremećaja globalnih vremenskih obrazaca.
Prema godišnjem izvješću Arctic Report Card, razdoblje od listopada 2024. do rujna 2025. bilo je u prosjeku 1,6 °C toplije od referentnog razdoblja 1991.–2020. Analiza se temelji na podacima koji se prate još od 1900. godine.
Suautor izvješća Tom Ballinger sa Sveučilišta Aljaske izjavio je za AFP da je “svakako zabrinjavajuće” vidjeti tako brzo zagrijavanje u tako kratkom vremenu, dodavši da je riječ o trendu koji je “naizgled bez presedana u novijoj povijesti, a možda i tisućama godina unatrag”.
Što će se dogoditi 2040.?
Izvješće navodi da je promatrana godina uključivala najtopliju jesen ikad zabilježenu na Arktiku, drugu najtopliju zimu i treće najtoplije ljeto od početka mjerenja. Znanstvenici ističu da se Arktik zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka zbog ljudskog sagorijevanja fosilnih goriva i niza međusobno pojačavajućih procesa, poznatih pod nazivom “arktičko pojačanje”.
Porast temperatura povećava količinu vodene pare u atmosferi, koja djeluje poput toplinske izolacije i zadržava toplinu, dok istodobno povlačenje svijetlog, reflektirajućeg morskog leda otkriva tamniju površinu oceana koja apsorbira više Sunčeve energije.
Proljeće 2025., razdoblje kada morski led na Arktiku obično doseže godišnji maksimum, zabilježilo je najmanju površinu leda u 47-godišnjem satelitskom nizu podataka. Walt Meier iz Nacionalnog centra za snijeg i led rekao je za AFP da je to “neposredan problem za polarne medvjede, tuljane i morževe, jer oni koriste led kao platformu za kretanje, lov i okot mladunaca”.
Računalni modeli upućuju na to da bi Arktik već do 2040. godine, ili čak ranije, mogao doživjeti prvo ljeto s gotovo potpunim nestankom morskog leda. Takav gubitak utječe i na oceansku cirkulaciju jer topljenje leda i povećane oborine unose slatku vodu u sjeverni Atlantik, smanjujući gustoću i slanost površinskih voda. Time se usporava sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC), uključujući Golfsku struju, koji ima ključnu ulogu u ublažavanju europskih zima.
Topljenje ledenog pokrova Grenlanda dodatno doprinosi porastu razine mora na globalnoj razini, pogoršavajući obalnu eroziju i poplave uzrokovane olujama, ali i mijenja morske ekosustave stvarajući nesklad između dostupnosti hrane i potreba organizama koji o njoj ovise.
‘Zahrđale rijeke’
Znanstvenici upozoravaju i na češće prodore hladnog zraka prema nižim geografskim širinama. Brže zagrijavanje Arktika slabi temperaturnu razliku između polarnog područja i ostatka planeta, što omogućuje da se hladan zrak češće “izlijeva” prema jugu.
Hidrološki ciklus na Arktiku također se intenzivira. Razdoblje od listopada 2024. do rujna 2025., takozvana vodna godina 2024./2025., donijelo je rekordne proljetne oborine te se ubraja među pet najvlažnijih godina za ostala godišnja doba od 1950. godine.
Topliji i vlažniji uvjeti potiču takozvanu borealizaciju, odnosno ozelenjavanje velikih područja arktičke tundre. U 2025. prosječna maksimalna zelenost tundre bila je treća najviša u 26-godišnjem satelitskom nizu, pri čemu su svih pet najviših vrijednosti zabilježene u posljednjih šest godina.
Istodobno, otapanje permafrosta uzrokuje biogeokemijske promjene, uključujući pojavu takozvanih “zahrđalih rijeka”, nastalu oslobađanjem željeza iz odmrznutog tla. Ovogodišnje izvješće, temeljeno na satelitskim opažanjima, identificiralo je više od 200 potoka i rijeka koje su postale vidljivo narančaste, što narušava kvalitetu vode zbog povećane kiselosti i koncentracije metala te doprinosi gubitku bioraznolikosti u slatkovodnim ekosustavima.