| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| I.G. | Četvrtak, 18. prosinca 2025. u 06:46 | Dnevno | Otvori |
Nadbiskup Kutleša o Thompsonu: ‘Ne vidim u tome bogohuljenje niti izrugivanje vjeri’
STRUČAN KOMENTAR
Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša na Badnjak će prvi put otkako je 2023. preuzeo službu predvoditi misno slavlje u obnovljenoj zagrebačkoj katedrali. U razgovoru za Dnevnik HRT-a govorio je o značenju otvorenja katedrale, društvenim podjelama, javnim molitvenim okupljanjima, ali i o osjetljivim temama poput pedofilije u Katoličkoj crkvi.
Govoreći o obnovi katedrale, nadbiskup je istaknuo snažno zajedništvo zagrebačke nadbiskupije, Vlade i građevinskog sektora, uz posebno naglašenu ulogu Građevinskog fakulteta. Podsjetio je da je riječ o prvoj gotičkoj crkvi u ovom dijelu Europe koja se obnavljala nakon potresa, što je bio velik stručni izazov, a hrvatsko znanje, kako je rekao, prepoznato je i nagrađeno na svjetskoj razini.
Posebno je istaknuo simboliku Badnjaka, kada će prvi put kao nadbiskup predvoditi misu u prvostolnici, naglasivši da katedrala nije samo središnja crkva nadbiskupije, nego i cijele metropolije.
“Još je veći značaj katedrale na kulturnom polju, svi dobro znamo što katedrala znači za cijeli hrvatski narod i za grad Zagreb”, rekao je. Osvrćući se na opće društveno stanje u Hrvatskoj, Kutleša je naglasio da uvijek nastoji najprije vidjeti pozitivne strane.
‘Ne bih rekao da je sve tako crno’
“Ne bih rekao da je sve tako crno kako se u medijima prikazuje. Nekada imate osjećaj da se namjerno više stavlja naglasak na negativno”, rekao je i dodao kako se na terenu, u Caritasu i u susretima sa župnim zajednicama, snažno osjeća zajedništvo.
Ocijenio je da stanje u društvu nije idealno, ali da pluralizam mišljenja sam po sebi nije problem. “Normalno je da u društvu nije dobro da svi isto misle i da isto razmišljaju. Svatko ima pravo izražavati svoje mišljenje, a nekada se mi s tim mišljenjem ne moramo slagati. Ali uvijek je vrlo važno naglašavati ono što nas povezuje, ne ono što nas razdvaja, i vrlo je važno, pogotovo u vrijeme došašća i Božića, na to stavljati naglasak”.
Poručio je kako je težnja prema dijalogu ključna za društveni razvoj. “Ako idemo za dijalogom, onda će se društvo sve više i više izgrađivati. Ako želimo težiti većim podjelama, onda će biti i više podjela. Tu je Crkva vrlo važna, jer ona sjedinjuje različite slojeve, bogate, siromašne, školovane, neškolovane i sve one druge različite slojeve društva koji dolaze u crkvu. Možda se u zadnje vrijeme osjeća da se Crkvu želi isključiti iz svih procesa i tokova u društvu, ali Crkva je vrlo važan faktor za izgradnju jedinstva nekog društva u kojem djeluje”, poručio je.
Komentirao je i peticiju kojom se traži da se molitelji, koji se okupljaju svake prve subote u mjesecu, uklone s glavnog zagrebačkog trga. Istaknuo je da su trgovi u demokratskim društvima oduvijek bili mjesta susreta i razmjene različitih ideja.
“Meni je normalno da svaki građanin Republike Hrvatske, jer živi u demokratskoj državi, ima pravo okupljati se po pravilima i zakonima Republike Hrvatske. Ako se nešto ne čini kako treba, onda institucije trebaju djelovati”.
Dodao je da, prema crkvenom pravu, ne vidi zapreke za takva okupljanja te da ne smatra kako su molitelji usmjereni protiv feminizma ili prava žena.
“Moram priznati da tu treba biti vrlo pažljiv i treba uvijek gledati demokratska dostignuća našeg društva. Ako počnemo sa zabranama, onda nastaju veći problemi”, zaključio je.
Govoreći o incidentu u kojem je muškarac gazio po ružama postavljenima u spomen na žrtve femicida, rekao je da taj događaj nije detaljno istraživao.
“Nisam bio prisutan i nisam to detaljno istraživao, govorim ovdje o nakani okupljanja na javnim trgovima. Vrlo je važno naglašavati slobodu i demokratsko pravo. Ako gledamo što nekome smeta, onda ćemo samo dolaziti do zabrana. Ja sumnjam da bilo tko moli protiv nekoga drugog, jer to nije u duhu kršćanstva. Trebamo moliti za nešto pozitivno, ne za nešto negativno”.
U tom je kontekstu komentirao i peticije protiv antifašističkih skupova i povorke ponosa, istaknuvši da svaka akcija izaziva reakciju te da je poštivanje demokratskih načela nužno.
‘Važno je naglasiti faktor zajedništva’
Dotaknuo se i koncerta Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu, kazavši da u korištenju katoličke ikonografije ne vidi bogohuljenje niti izrugivanje vjeri, te naglasio važnost zajedništva na okupljanju kojem je prisustvovalo oko pola milijuna ljudi.
“Važno je naglasiti faktor zajedništva, ne razdvajanja. Ako budemo samo gledali faktor razdvajanja, onda možemo naći dosta toga što će nas razdvojiti. I ako u drugome vidimo neprijatelja, onda ćemo bježati od njega i činiti sve da ga ocrnimo. Zato je vrlo važno da budemo svjesni i gledamo što svatko ponaosob može doprinijeti izgradnji hrvatskog društva, da ne bude moj javni nastup takav da druge potaknem da nešto čine loše. Mislim da je važno da političari imaju pozitivan govor, ne napadaju jedni druge, nego budu primjer i uzor drugim ljudima kako izgrađivati jedinstvo i zajedništvo u društvu”, rekao je.
Osvrnuo se i na slučaj navodnog napada na časnu sestru u Zagrebu, za koji se kasnije pokazalo da je sama sebi nanijela ozljede, rekavši da mu je žao zbog širenja dezinformacija te da su za kaznena djela nadležne institucije.
“Tek kada je policija dala svoje priopćenje, mi smo znali konkretno što je. Da smo išli s nekim poluinformacijama, onda bismo još više doprinijeli dezinformiranju javnosti. Zato smo smatrali da je razborito pričekati, a s druge strane i mi kao građani RH moramo vjerovati institucijama koje smo i birali.
Mislim da je vrlo važno nekada ne istrčavati. Ako nemate provjerenu i sigurnu informaciju, bolje je pričekati. Ovdje se također sukobljava pravo na informaciju i osobno pravo. Da su mnogi šutjeli, ne bi bilo toliko dezinformacija i svega onoga što se dogodilo”, rekao je.
Govoreći o problemu pedofilije i zlostavljanja ranjivih osoba u Crkvi, naglasio je da je Hrvatska biskupska konferencija, u skladu s uputama iz Vatikana, donijela niz propisa s ciljem zaštite djece i prevencije.
“Prva stvar je da djeca uvijek moraju biti sigurna i zaštićena. Tu nema tolerancije i zato smo i mi tražili od Signature da cijela Hrvatska bude jedan kazneni sud koji će voditi takve postupke ako se dogode. Tu trebamo biti vrlo pažljivi i imati mjere prevencije. Imamo različite tečajeve i radionice na kojima se svećenici i oni koji rade u crkvenim institucijama, koje organizira Katoličko sveučilište, poučavaju kako prepoznati u društvu da se takve stvari događaju, pogotovo u okrilju Katoličke Crkve. Na tome trebamo raditi i biti osjetljivi te uvijek zaštititi djecu koliko je više moguće i spriječiti bilo kakvu mogućnost da se nešto dogodi”.
Dodao je da svećenik koji je zlostavljao djecu ne može imati službu koja uključuje kontakt s maloljetnicima, istaknuvši granice biskupskih ovlasti.
“Najviše što biskup može učiniti jest nekoga suspendirati da ne može djelovati. Vidim da se većina biskupa tako ponaša. Mogu se dogoditi propusti, ali ne bi trebali dolaziti u kontakt s maloljetnim osobama”.
Kao jedan od važnijih crkvenih događaja izdvojio je nacionalno hodočašće u Rim i misu na Trgu svetog Petra, koju je predvodio, uz obraćanje pape Lava XIV. U više je navrata spomenuta i mogućnost Papina dolaska u Hrvatsku, za što je upućen službeni poziv.
“Predsjednik države, predsjednik Vlade i Biskupska konferencija uputili su poziv Papi Lavu. Sveti Otac je zainteresiran, ali zbog ratova u svijetu Hrvatska možda trenutačno nije prioritet. Vjerujem da će se posjet u doglednoj budućnosti dogoditi, ali ne mogu reći kada”, zaključio je nadbiskup Kutleša.