Autor	Objavljeno	Portal	Original
Tanja Gojsilović	17.10.2026. u 22:47	Direktno	Otvori

Hrvatska ima preduvjete za iskorak, ali jedna stvar koči razvoj: 'Ocjena je dovoljan dva'

Dok se turističke destinacije sve više okreću održivim oblicima turizma, cikloturizam postaje prilika za Hrvatsku da bolje iskoristi svoje prirodne ljepote i produlji turističku sezonu.

Od istarskih brežuljaka i međimurskih staza do slavonskih ravnica i otočnih ruta, potencijala ne nedostaje. Biciklisti pritom donose korist i manjim sredinama, posjećuju lokalne ugostitelje i proizvođače te potiču razvoj turizma izvan ljetnih mjeseci. Hrvatski gradovi i regije sve više ulažu u biciklističke rute i prateću ponudu, no ključno je pitanje prati li infrastruktura turističke ambicije. Jer atraktivne staze i prirodne ljepote same po sebi nisu dovoljne – za ozbiljniji iskorak potrebni su sigurne rute, kvalitetna infrastruktura i sadržaji prilagođeni biciklistima. Dublji uvid u stanje cikolturizma u Hrvatskoj za portal Direktno dao je profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Mario Ćosić.

"Biciklistički promet jedan je od temeljnih oblika održive mobilnosti. Ne proizvodi emisije, zauzima malo prostora i pozitivno utječe na zdravlje čovjeka (kako na fizičko, tako i na psihičko). U turizmu bicikl istodobno postaje prijevozno sredstvo i dio samog doživljaja destinacije. Cikloturisti u pravilu ostaju dulje, kreću se sporije i troše u manjim mjestima i obiteljskim objektima koje automobilski turizam često zaobilazi. Time cikloturizam pridonosi prostornom i vremenskom rasterećenju turizma, usmjeravanju potražnje prema kontinentalnim i ruralnim područjima te produljenju sezone na proljeće i jesen. To možemo primijetiti diljem naših brojnih turističkih destinacija na obali ali i u zaleđu kao npr. u Istri", navodi Ćosić.

Kada je riječ o trenutačnom stanju prometne infrastrukture u Hrvatskoj i njezinoj prilagođenosti potrebama cikloturista, Ćosić iznosi prilično kritičnu ocjenu. "Kada bih morao dati opću ocjenu prilagođenosti naše prometne infrastrukture potrebama cikloturista, bila bi to ocjena dovoljan (2). Kvaliteta biciklističke infrastrukture još je neujednačena, a jedan od najvećih problema jest nedostatak kontinuiteta biciklističkih ruta. Biciklist dio puta vozi kvalitetno uređenom biciklističkom stazom, a zatim se nađe na prometnoj cesti bez sigurne alternative. U pravilu, najsigurnije rješenje za bicikliste, osobito uz prometnije ceste, predstavljaju zasebne biciklističke staze i ceste, fizički odvojene od motornog prometa."

Dobri primjeri iz našeg neposrednog susjedstva

Ćosić tako ističe da najveći prostor za napredak vidi u osiguravanju kontinuiteta biciklističke mreže, povećanju sigurnosti i standardizaciji označavanja ruta. "Rutu nije dovoljno označiti na karti, nego treba analizirati cijeli koridor: prometno opterećenje, brzine vozila, kritična raskrižja, stanje kolnika i dostupnost usluga", kazao je pa dodao da upravo takvu analizu provode na projektu #SavaRoute za hrvatsku dionicu buduće EuroVelo 18 – Savske biciklističke rute u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Razvoj cikloturizma može znatno pridonijeti produljenju turističke sezone jer bicikliste posebno privlače proljeće i jesen, kada su temperature ugodnije, a uvjeti za aktivan odmor povoljniji. No, Ćosić smatra da to samo po sebi neće rasteretiti vrhunac sezone.

"Cikloturizam može pomoći, ali sam po sebi neće riješiti sezonske gužve. Učinak je najveći kada je bicikl dio šireg sustava mobilnosti destinacije. Ako gost ima sigurnu mrežu biciklističkih prometnica do plaže, centra i obližnjih mjesta, automobil može ostaviti parkiran. Time se smanjuje broj kratkih automobilskih putovanja i pritisak na parkirališta i lokalne ceste. Ključna je i integracija s javnim prijevozom, kako bi se do destinacije moglo doći bez automobila. Danas sve važniju ulogu imaju i električni bicikli (pedelec), koji omogućuju svladavanje većih udaljenosti i uspona uz manje fizičkog napora, čime biciklistički promet i cikloturizam postaju dostupniji širem krugu korisnika", ističe naš sugovornik.

Ćosić je izdvojio i neke primjere iz našeg neposrednog susjedstva, a koji su pokazatelji uspješnog povezivanja prometnog planiranja i razvoja cikloturizma iz kojih bi Hrvatska mogla učiti. "U Austriji je uz dunavsku rutu ključna jednostavna mogućnost prijevoza bicikla vlakom. Švicarska kroz mrežu SchweizMobil ima jedinstven sustav ruta s ujednačenom signalizacijom, povezan s javnim prijevozom. Slovenija razvija certificirani smještaj prilagođen biciklistima. Posebno su vrijedne i rute u koridorima napuštenih željezničkih pruga. Imaju blage uspone, odvojene su od motornog prometa i čuvaju vrijednu baštinu. Dobar primjer je Parenzana, nekadašnja pruga Trst – Poreč, danas biciklistička i pješačka staza kroz Italiju, Sloveniju i Hrvatsku. Ona ujedno zorno pokazuje razliku u pristupu. Slovenska i talijanska dionica većim su dijelom asfaltirane i prilagođene širokom krugu korisnika, pri čemu je hrvatska dionica Parenzane pretežno makadamska. Takva je podloga atraktivna određenim skupinama rekreativaca, ali može predstavljati ograničenje za obitelji s djecom i korisnike cestovnih ili gradskih bicikala. Ne trebamo preslikavati tuđa rješenja, nego preuzeti njihov način planiranja, u kojem je cikloturistička ruta dio prometnog sustava, a ne samo turistička oznaka."

'Ulaganja u biciklističku infrastrukturu imaju dvostruku korist'

Naveo je i koje bi mjere i ulaganja mogli imati najveći učinak na daljnji razvoj cikloturizma u Hrvatskoj. "Prioritet je kvaliteta i sigurnost ruta, a ne samo broj kilometara. Važan strateški okvir za razvoj biciklističkog prometa postavljen je Nacionalnim planom razvoja biciklističkog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2027. Smatram da je ključno nastaviti razvijati međusobno povezanu mrežu EuroVelo, nacionalnih, regionalnih i lokalnih biciklističkih ruta, uz jasnu koordinaciju državne, regionalne i lokalne razine. Posebnu pozornost treba posvetiti sanaciji kritičnih dionica, osobito prolascima kroz naselja i raskrižja, te ujednačavanju prometne signalizacije. Važni su i prijevoz bicikala autobusima,  vlakovima i trajektima te prateća infrastruktura: odmorišta, servisne točke i punionice za električne bicikle. Posebno bih istaknuo potrebu za mrežom cjelogodišnjih automatskih brojača biciklističkog prometa. Bez podataka ne možemo kvalitetno planirati niti dokazati učinke ulaganja."

Hrvatska ima adut koji još nije do kraja iskoristila: 'To je najunosniji oblik turizma'

"Ukratko, kvalitetna biciklistička ruta mora biti sigurna, kontinuirana, prepoznatljiva i povezana s drugim oblicima prijevoza i turističkom ponudom. Ulaganja u biciklističku infrastrukturu imaju dvostruku korist – služe turistima, ali i lokalnom stanovništvu tijekom cijele godine", zaključno je istaknuo Ćosić. Ulaganjem u kvalitetne biciklističke rute, sigurnu infrastrukturu i prateću turističku ponudu Hrvatska može privući goste izvan ljetnih mjeseci, potaknuti potrošnju u lokalnim sredinama i osigurati kontinuitet turističkih prihoda tijekom većeg dijela godine. Cikloturizam pritom nije samo prilika za produljenje sezone, nego i za ravnomjerniji razvoj turizma, bolju valorizaciju manje poznatih destinacija i stvaranje dodatnih prihoda za lokalno stanovništvo. Upravo u povezivanju održivog turizma, lokalnog gospodarstva i prirodnih potencijala leži prilika da Hrvatska biciklističku ponudu pretvori u ozbiljnu konkurentsku prednost na turističkom tržištu.