| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Tanja Gojsilović | 18.06.2026. u 22:25 | Direktno | Otvori |
Žestoka kritika zbog Tita u EP-u: 'Crna knjiga komunizma dokumentira 100 milijuna žrtava'
SDP-ov europarlamentarac Marko Vešligaj u Europskom parlamentu u Strasbourgu organizirao je izložbu pod nazivom "Antifašizam danas: Od otpora do prava" te okrugli stol s povjesničarima Tvrtkom Jakovinom, Hrvoje Klasićem i Xavierom Bougarelom.
Ovaj je događaj izazvao burne reakcije, pri čemu su kritičari istaknuli da se o Josipu Brozu Titu ne može pričati, a da se ne spomenu i komunistički zločini. Europarlamentarac iz redova DOMiNO-a Nikola Stephen Bartulica za portal Direktno navodi da živimo u slobodnom društvu što znači da svatko može organizirati izložbu o temama koje smatra važnim, no pritom ističe da sloboda ne isključuje odgovornost. "Sloboda ne isključuje odgovornost, osobito kada govorimo o povijesti i događajima koji su obilježili živote milijuna ljudi. Smisao ovakvih izložbi trebao bi biti objektivno prikazivanje povijesnih činjenica i poticanje ozbiljnog promišljanja o prošlosti, a ne jednostrano promoviranje određenih političkih narativa. Josip Broz Tito i demokracija ne idu u istu rečenicu", navodi Bartulica te dodaje da Drugi svjetski rat i poraće čine jednu povijesnu cjelinu pa je tako nemoguće "govoriti o ulozi komunističkog pokreta tijekom rata, a pritom prešutjeti masovne zločine, političke progone i represiju koje su komunistički režimi provodili tijekom i nakon samog rata".
"Upravo zato smatram da nije primjereno prikazivati takozvani antifašistički pokret bez jasnog i nedvosmislenog suočavanja s komunističkim totalitarizmom koji je falsificirao sam antifašistički pokret. Također, važno je primijetiti da se pojam 'antifašizma' u zemljama srednje i istočne Europe često koristio kao politički alat kojim su komunisti legitimirali vlastiti dolazak na vlast", dodaje naš sugovornik koji ističe da su nacizam i fašizam poraženi prije svega zahvaljujući saveznicima predvođenim SAD-om, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim zapadnim demokracijama gdje se saveznici nisu poistovjetili s antifašizmom. "Istodobno, i upravo zbog tog poistovjećivanja, u velikom dijelu (istočne) Europe jedan totalitarizam (nacizam ili fašizam) zamijenjen je drugim (komunizam). Zato smatram da bi Europski parlament trebao promicati uravnotežen i objektivan pristup povijesti, koji jednako jasno osuđuje sve totalitarne režime 20. stoljeća i odaje počast svim žrtvama, bez obzira na to jesu li stradale pod fašizmom, nacizmom ili komunizmom", dodaje Bartulica.
Osvrnuo se potom i na tezu da je moderna hrvatska država nastala na temeljima antifašizma. "Moderna hrvatska država nastala je prije svega na demokratski izraženoj volji hrvatskog naroda koji je na referendumu 1991. godine odlučio živjeti u samostalnoj i suverenoj državi. Ta odluka ne bi bila ostvarena bez spremnosti hrvatskih branitelja da obrane Hrvatsku od velikosrpske agresije i svih onih koji su se protivili hrvatskoj slobodi i državnosti. Zato smatram da je pogrešno kada se stvaranje moderne Hrvatske pokušava prvenstveno vezati uz događaje iz Drugog svjetskog rata, dok se istodobno umanjuje ili relativizira presudna uloga Domovinskog rata. Temelj suvremene hrvatske države nisu odluke donesene 1945., nego referendum iz 1991. i pobjeda u Domovinskom ratu", navodi hrvatski europarlamentarac.
'Domovinski rat temelj je hrvatske državnosti i slobode'
Potom naglašava važnost i ulogu Domovinskog rata: "A ako pojam antifašizma shvaćamo kao otpor agresiji, imperijalizmu, totalitarizmu i ideologijama koje negiraju pravo naroda na slobodu i samoodređenje, onda su upravo hrvatski branitelji bili istinski antifašisti svoga vremena. U tom kontekstu posebno mjesto pripada pripadnicima HOS-a i svim hrvatskim braniteljima koji su se suprotstavili velikosrpskoj agresorskoj ideologiji i nasljeđu komunističkog totalitarizma koji je desetljećima gušio hrvatske nacionalne težnje. Stoga, ako netko želi reći da je Hrvatska nastala na temeljima antifašizma, onda se prije svega mora prisjetiti Domovinskog rata. Upravo je Domovinski rat temelj hrvatske državnosti i slobode".
Zanimljivo je da su na okruglom stolu sudjelovali povjesničari Jakovina i Klasić koji se u javnosti često percipiraju kao ideološki bliski lijevom političkom spektru, što otvara pitanje o tome koliko je rasprava uravnotežena ako u nju nisu uključeni i povjesničari drugačijih pogleda. "Ne mislim da je problem samo u tome što su pozvani Tvrtko Jakovina i Hrvoje Klasić. Problem je što se godinama upravo takve osobe predstavljaju kao nekakvi arbitri povijesne istine, iako je riječ o autorima čiji je javni rad često obilježen vrlo jasnim ideološkim polazištima i selektivnim pristupom povijesnim činjenicama. Kada god se otvore teme komunističkih zločina, Bleiburga, Križnog puta, političkih progona ili represije jugoslavenskog režima, od istih ljudi redovito slušamo relativizacije, umanjivanja ili pokušaje prebacivanja rasprave na druge teme. Takav pristup nije potraga za povijesnom istinom, nego obrana jednog političkog narativa koji je desetljećima dominirao hrvatskim javnim prostorom. Dolazi nova generacija hrvatskih povjesničara koji nisu opterećeni ideološkim obrascima od prije", navodi Bartulica.
"Zato mene više zanima zašto nisu pozvani povjesničari koji zastupaju drugačije poglede? Zašto među sudionicima nema stručnjaka koji se sustavno bave komunističkim zločinima i totalitarnim nasljeđem jugoslavenskog režima? Kada na jednom panelu okupite isključivo ljude s vrlo sličnim svjetonazorom, onda ne dobivate raspravu nego potvrđivanje već unaprijed usuglašenih stavova. To možda može zadovoljiti političke organizatore događaja, ali ne doprinosi ni znanosti ni povijesnoj istini. Europski parlament zaslužuje više od ideološke jednoumnosti prerušene u akademsku raspravu", ističe naš sugovornik.
Ne idu zajedno Tito i demokracija, ovakva izložba je sramota i danas u Europskoj uniji to ne bi smjelo prolaziti.
— Stephen Nikola Bartulica (@StjepoBartulica) June 17, 2026
Hrvatska je zemlja u kojoj se nažalost, svaki tjedan otkrivaju nove masovne grobnice.
U Zagrebu, oko Zagreba, diljem Hrvatske ali i u Sloveniji.
Hrvatska je 1945.… pic.twitter.com/WbgFnvxOCf
'Žrtve svih totalitarizama zaslužuju jednaku razinu pijeteta'
Europski parlament je više puta donio rezolucije, uključujući onu iz 2019. godine, kojima se izjednačavaju i osuđuju svi totalitarni režimi – i nacizam i komunizam, no Bartulica ističe da je komunizam uzrokovao znatno veću štetu. "EU načelno na deklarativnoj razini izjednačava sve totalitarne sustave 20. stoljeća, i to je ispravan civilizacijski okvir. Međutim, povijesna je činjenica da je komunizam ostavio iznimno težak i krvav trag u Europi, uključujući i Hrvatsku, osobito kroz poratna stradanja, Bleiburg i sustavne likvidacije bez suđenja. Ono što se u praksi ipak vidi jest određena neravnoteža u pristupu tim temama. Zbog ideološke bliskosti dijela europskog političkog i institucionalnog prostora s nasljeđem komunizma i tzv. antifašizma, često se stječe dojam da se kritičko propitivanje komunističkih zločina manje potiče ili se relativizira u odnosu na druge teme iz Drugog svjetskog rata. Crna knjiga komunizma dokumentira 100 milijuna nevinih žrtava."
SDP-ovac u Strasbourgu slavi partizane: Iznenađuje li vas koji su povjesničari najavljeni?
Bartulica tvrdi da Europa ne smije imati selektivan pristup povijesnoj istini. "Žrtve svih totalitarizama zaslužuju jednaku razinu priznanja, pijeteta i istraživanja, bez političkih filtera i bez ideoloških dvostrukih standarda. Zato je važno da se glas naroda, uključujući hrvatski, jasnije čuje i u europskim institucijama. Europa se mora vratiti vlastitim temeljnim vrijednostima istine i sjećanja, bez selektivnog pristupa prošlosti. U konačnici, moj stav je jasan: hrvatska iskustva 20. stoljeća moraju biti vidljivija u europskom prostoru, jer samo istinito suočavanje s prošlošću omogućuje zdravu budućnost", zaključno je poručio Bartulica za portal Direktno.