Autor	Objavljeno	Portal	Original
mm	19.04.2026. u 14:18	Direktno	Otvori

Poznati novinar zbog prosvjeda prozvao Plenkovića: 'Pa to je sve pokrenuo baš on osobno'

U Zagrebu se u subotu okupio velik broj građana na prosvjedu usmjerenom protiv niskih primanja i raširene korupcije. Sudionici su jasno poručili kako očekuju konkretne poteze vlasti te naglasili da će nezadovoljstvo imati posljedice na parlamentarnim izborima 2028. godine.

Traži se povećanje minimalne neto plaće na 1100 eura, kao i izmjena modela izračuna mirovina, što uključuje uklanjanje ratnih godina iz obračuna te uvažavanje 20 najpovoljnijih godina radnog staža, s ciljem ispravljanja dugogodišnjih nepravdi prema dijelu umirovljenika. Na prosvjed je reagirao i novinar, kolumnist, publicist te katolički teolog Zvonimir Despot. "Svatko imalo ekonomski pismeniji može se samo zgražati i(li) smijati nad sindikalnim zahtjevima sa subotnjeg zagrebačkog prosvjeda o drastičnom povećanju plaća i mirovina jer da je sve skupo, da je inflacija... Ali što se mi sad čudimo zahtjevima sindikata? Pa to je sve pokrenuo baš Andrej Plenković osobno", istaknuo je Despot u uvodu pa podsjetio: 

"Zar smo zaboravili da je Vlada 2024. i početkom 2025. godine provela povijesno povećanje plaća za državne i javne službenike (reforma vrijedna oko 1,6 milijardi eura). Tako nagli rast mase plaća (koji je u Hrvatskoj bio tri puta veći nego u ostatku eurozone) izravno potiče domaću potražnju. Kada ljudi imaju više novca, više troše, što trgovcima omogućuje da zadrže ili dodatno podignu visoke cijene. Odličan recept za inflaciju!  Vlada je vodila 'ekspanzivnu fiskalnu politiku' u vrijeme kada je trebalo 'hladiti' gospodarstvo. Velika proračunska davanja, subvencije i investicije upumpali su ogromne količine likvidnosti u sustav. Upravo je državna potrošnja jedan od ključnih faktora koji održava inflaciju 'tvrdoglavo' visokom, dok druge zemlje eurozone bilježe brži pad cijena." Despot je potom istaknuo kako nije tajna da hrvatsko gospodarstvo jako ovisi o turizmu, a posljedica toga je ogroman pritisak na cijene usluga i hrane ljeti. Dodao je kako Plenković kroz sve godine na vlasti "nije proveo strukturne reforme koje bi ojačale domaću poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju". Dodao je kako "zbog velike ovisnosti o uvozu hrane, Hrvatska brže i jače osjeća globalne šokove, a visoke cijene koje plaćaju strani turisti postaju standard i za domaće stanovništvo."

Dotaknuo se Despot i inflacije za koju Plenković ističe da je rezultat vanjskih faktora, no u EU ona je počela značajno padati. "To sugerira da uzrok više nije samo vanjski ('uvezeni'), već da su domaći faktori — poput odluka Vlade o plaćama i porezima — postali glavni pokretači." Osvrnuo se i na velik broj zaposlenih u općoj državi, lokalnoj samoupravi i javnim poduzećima pa poručio kako je održavanje tog aparata zahtijeva visoke poreze, što sugerira jedna od najviših stopa PDV-a u EU od 25 posto. "Visoki porezi i parafiskalni nameti ugrađeni su u finalnu cijenu svakog proizvoda i usluge koju građani plaćaju. Problem 'skupe države' povezan je i s niskom učinkovitošću. Iako su plaće u javnom sektoru značajno porasle, to nije popraćeno rastom produktivnosti ili digitalizacijom koja bi smanjila potrebu za tolikim brojem zaposlenih. Kada plaće rastu brže od produktivnosti, to je školski recept za inflaciju", napisao je Despot.

'Gdje je izlaz?'

Ukazao je na probleme koji koče gospodarstvo, poput velikog broja općina, gradova i županija koji stvaraju ogromne administrativne troškove pa istaknuo kako sporost sustava odvraća investicije u proizvodne sektore koji bi mogli uravnotežiti ovisnost o turizmu. "U Hrvatskoj se često govori o takozvanom 'klijentelističkom kapitalizmu', gdje je državni aparat postao toliko isprepleten s društvom da bi ozbiljni rezovi značili političko samoubojstvo za bilo koju stranku na vlasti. Postoji nekoliko razloga zašto je taj sustav gotovo nemoguće promijeniti 'iznutra': Javni sektor (državna uprava, lokalna samouprava, javna poduzeća) zapošljava oko 250.000 do 300.000 ljudi. Kada se tome pribroje njihove obitelji, dobivamo golemo biračko tijelo koje prirodno teži održavanju 'statusa quo'. Svaki pokušaj smanjenja broja općina ili racionalizacije agencija direktno ugrožava egzistenciju tisuća ljudi koji su ujedno i najvjerniji glasači", poručuje.

Poduzetnik nakon prosvjeda sasuo istinu u lice: 'Te Marxove budalaštine odavno ne vrijede'

Despot ističe kako mnoge privatne tvrtke opstaju isključivo poslovima s države pa dodaje kako bi "smanjenje 'skupe države' značilo bi i manje ugovora za te tvrtke, što bi dovelo do potresa u privatnom sektoru koji je već ionako opterećen." Koliko god velik broj gradova i općina bio neodrživ, teritorijalni preustroj vruć je krumpir kojim se nitko ne želi baviti. "Lokalne jedinice služe kao baze za stranačko kadroviranje. Čak i kad bi središnja vlast u Zagrebu htjela ukinuti neku malu, neodrživu općinu, suočila bi se s pobunom na terenu koja bi ugrozila stabilnost stranke na nacionalnoj razini. Dok javni sektor ostaje stabilan, privatni sektor pati zbog manjka radne snage i iseljavanja. To stvara opasan debalans: sve je manje onih koji stvaraju novu vrijednost, a sve više onih koji ovise o proračunu. Umjesto da država postane jeftinija, ona postaje relativno skuplja jer se trošak njezinog održavanja prebacuje na sve manji broj produktivnih radnika. Gdje je izlaz? Većina analitičara vjeruje da sustav neće promijeniti dok ne dođe do neke velike vanjske krize ili dok EU ne nametne strože uvjete za povlačenje sredstava. Do tada, 'skupa država' ostaje ugrađena u cijenu svake kave i svakog proizvoda koji kupite. Jer kod kuće nema ni jedne ozbiljne političke opcije koja je spremna radikalno promijeniti sustav", zaključio je Despot.