Autor	Objavljeno	Portal	Original
js	18.04.2026. u 11:29	Direktno	Otvori

Šef Plenkovićevog ureda: 'Naš hladnjak je prazan, tek sad ćemo vidjeti kako ćemo ga napuniti'

Kako globalne krize, poput ove na Bliskom istoku, izravno utječu na cijene energenata koje plaćamo u Hrvatskoj? Koliko smo kao država i društvo zapravo spremni na takve šokove i koliko nas oni razotkrivaju kao energetsku i ekonomsku strukturu? Jesmo li dovoljno učinili da smanjimo ovisnost o uvozu i možemo li uopće govoriti o energetskoj sigurnosti u ovakvim okolnostima? Na ova i brojna druga pitanja odgovaraju predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Frka-Petešić i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac.

U jeku eskalacije sukoba na Bliskom istoku, zatvaranja Hormuškog tjesnaca i snažnog rasta cijena energenata na globalnim tržištima, pitanje energetske sigurnosti dolazi u prvi plan kao jedno od ključnih pitanja kako za Europu, tako i za Hrvatsku. Strukturni problem predstavlja podatak da Europa općenito nema energije, rekao je u podcastu Špica s Macanom predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Frka-Petešić. "Oko 80 posto energije čine fosilna goriva, dok Europa uvozi 97 posto svoje nafte, skoro 90 posto svog plina i dvije trećine svog ugljena, što znači da je Europa izrazito ovisna o vanjskim okolnostima. U situacijama poput aktualne krize na Bliskom istoku, nalazimo se na milost i nemilost globalnih događaja". Ipak, ovisnost Hrvatske o uvozu energije manja je od europskog prosjeka. "Nema energetski neovisne države u Europi, pa je tako europski prosjek uvoza energije negdje oko 60 posto, dok Hrvatska uvozi skoro 55 posto", izjavio je Frka-Petešić.

Ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac pojasnio je kako se energetska tržišta mijenjaju u trenu, a logistika i isporuka ponekad traje mjesecima, što stvara velike globalne poremećaje. "Energetika je divna disciplina, ali je vrlo paradoksalna. Energetska tržišta se mijenjaju s jednim tweetom u sekundi, ali jednom tankeru da utovari, krene i stigne, trebaju tjedni. Poremećaji u naftnoj krizi mjere se u tjednima i mjesecima i nema naftne krize koja je trajala manje od šest mjeseci", poručio je Domac.

Frka-Petešić je dodao kako je, upravo zbog tih poremećaja,  glavni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol upozorio kako će travanj biti znatno izazovniji od ožujka. "Kad je u ožujku krenula kriza, imali smo rezerve. Hladnjaci su bili puni i ceste otvorene. Bilo je jako puno nafte po tankerima i mi cijeli ožujak koristimo naftu koja je bila po tankerima. Međutim, od tada nijedan tanker nije izašao iz Hormuškog tjesnaca, što znači da je sad hladnjak prazan, a cesta zatvorena. I sad ćemo tek vidjeti kako ćemo napuniti svoj hladnjak", izjavio je Frka Petešić.

Hrvatski građani nisu u potpunosti svjesni razmjera energetskog šoka koji je pogodio Europu nakon 2022. godine, upozorava Domac, ponajviše zato što komunikacija Vlade ostavlja dojam da energije ima dovoljno. "Nije dobro da nismo svjesni. Vlada je, po mom mišljenju, dobro reagirala u krizi, u smislu 'gašenja požara', ali takav pristup, kada je vrlo efikasan, šalje i krivu poruku – da energije ima i uvijek će je se naći. Ne šalje poruku da treba investirati niti da treba štedjeti energiju. Smatram da u posljednje tri godine do danas nismo iskoristili priliku da preokrenemo situaciju i povećamo otpornost, nego smo ostali jednako nespremni kao i prije", istaknuo je Domac, dodavši kako je Hrvatska u međuvremenu kroz subvencije potrošila oko devet milijardi eura kako bi očuvala standard građana, što je pohvalno, ali nije napravila ključne strukturne promjene kako se ne bismo ponovno našli u istoj situaciji.

Vlada je svojom reakcijom tijekom prethodne krize očuvala standard građana, ali uz to je paralelno ulagala u dugoročnu otpornost, naglasio je Frka-Petešić. "Naravno da je važno gasiti požar u trenutku kad se dogodi. U tom trenutku ne možeš raditi na vatrostalnim vratima, trebaš ih imati prije. Ako ih nemaš prije, najvažnije ti je ugasiti požar. I to je ono što je Vlada radila kad se dogodila kriza. Ali paralelno s tim investiralo se u obnovljive izvore energije. I nije slučajno što je Hrvatska danas četvrta u EU po udjelu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. 75 posto ukupne proizvedene energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora", poručio je Frka-Petešić.

Govoreći o dugoročnim rješenjima energetske krize, Domac je istaknuo kako su obnovljivi izvori energije jedini održiv i siguran put prema stabilnosti. "Jedino trajno i sigurno rješenje problema su obnovljivi, odnosno domaći izvori energije - geotermalna energija, sunce i vjetar. No ono što je paradoksalno je što je u posljednjih deset godina cijena solarne energije pala je za 90 posto, zbog velikih ulaganja, dok je cijena nafte, unatoč oscilacijama, porasla za 300 posto". Također je naglasio kako Hrvatska mora početi dugoročnije promišljati energetsku strategiju, navodeći primjer Finske. "Finska ima vrlo ozbiljan strateški dokument za slučaj jednogodišnjeg prekida dobave plina i nafte. Mislim da mi takav dokument nemamo - možda nam dosad nije ni trebao, ali sada je jasno da bismo ga morali imati", objasnio je Domac.

'Živimo kao kraljevi i to zahvaljujući energiji'

Govoreći o ulozi nuklearne energije u budućnosti europskog energetskog sustava, Frka-Petešić istaknuo je kako ona predstavlja važan klimatski neutralan izvor koji može značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti. "Mi sad govorimo o tome da Europa mora razmišljati o jačanju svojih nuklearnih kapaciteta. Trenutno 14 od 27 država članica EU ima nuklearno postrojenje. Tu uračunavam i Hrvatsku kao suvlasnika – Krškog. Oko 23 posto električne energije u Europi proizvodi se iz nuklearne energije, dok je u Hrvatskoj to oko 20 posto", naglasio je Frka-Petešić. Domac se nadovezao kako bi bilo sjajno kad bi se Hrvatska i Slovenija ponovno udružile u novom projektu vezanom uz nuklearnu energiju. "Volio bih da je tema drugog bloka nuklearne elektrane ozbiljno na dnevnom redu nekog hrvatskog ili slovenskog ministra, da se vodi ozbiljan razgovor o tome. Osobno bih radije vidio drugi blok nuklearne elektrane Krško nego nekakav Plomin", kazao je Domac.

Govoreći o ulozi energije u svakodnevnom životu, Frka-Petešić je slikovito opisao koliko suvremeni način života ovisi o dostupnosti energije. "Ljudi danas, u odnosu na naše pretke od prije 300 godina, živimo kao da svatko od nas ima 50 robova koji danonoćno rade za nas, a toga nismo ni svjesni. Primjerice, Luj XIV. živio je cijeli život na 15 stupnjeva i kad god je bio bolestan, samo su mu rezali vene i cijedili krv. Danas kad kažeš da svi mi živimo bolje od Luja XIV., to zvuči čudno, ali to je realnost. Živimo kao kraljevi i to zahvaljujući energiji", naveo je Frka-Petešić.

Računi za struju mogli bi pasti: EU sprema veliku promjenu i najavljuje veliki rez

Zaključno, Domac je upozorio kako će poremećaji u opskrbi energentima imati dugotrajan učinak na tržište i cijene, koje se neće brzo stabilizirati čak i u slučaju smirivanja krize. Istaknuo je da takve situacije dodatno naglašavaju potrebu za većom energetskom sigurnošću i otpornijim sustavom. "Priča s Hormuškim tjesnacom ostavit će mjesece i godine poremećaja u opskrbi i na cijenama, koje sigurno neće brzo pasti. No svaka kriza je prilika! Mislim da to u Hrvatskoj i Europi znači samo jedno: investicije u električnu mrežu, vlastite izvore energije te obnovljive izvore energije", zaključio je Domac.