| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Darko Markušić | 11.02.2026. u 17:03 | Direktno | Otvori |
Ova europska zemlja nalik Hrvatskoj suočava se s novim problemom: Čeka li to i nas?
U Hrvatskoj Vlada pokušava novčanim ponudama natjerati vlasnike praznih nekretnina, kojih se procjenjuje na više od 600 tisuća, da ih putem Agencije za promet nekretnina stave na tržište najma, odnosno iznajme dugoročno.
Naime, u Hrvatskoj se ulaganje u nekretnine tradicionalno smatra najsigurnijim ulaganjem i čuvanjem viška vrijednosti. Ta se navika dodatno ukorijenila tijekom razdoblja bivše komunističke Jugoslavije, gdje se privatna poduzetnička inicijativa bitno ograničavala, a tržište kapitala kakvo poznajemo danas i kakvo je razvijeno u zapadnim zemljama nije postojalo.
Ulaganje u nekretnine nije specifičnost samo Hrvatske, već i drugih tzv. bivših socijalističkih zemalja u Europi. S druge strane, neke zemlje su tradicionalno poželjne turističke nekretninske lokacije, poput Španjolske, gdje nekretnine (kao uostalom i u Hrvatskoj posljednjih godina) masovno kupuju i strani državljani.
Sličnosti Španjolske i Hrvatske
Španjolska, naime, poput Hrvatske, od razdoblja svog građanskog rata (1936.-1939.) i desničarske diktature Francisca Franca bilježi transgeneracijske traume i društvene podjele na ljevicu i desnicu. U Španjolskoj kao i u Hrvatskoj te su podjele još uvijek vidljive i prenose se transgeneracijski, s tom razlikom da je u Hrvatskoj tijekom razdoblja bivše države stradavalo desno, konzervativno, biračko tijelo, a u Španjolskoj tijekom Francove diktature (do 1975.) lijevo i s gledišta španjolske unitarističke ideje, regionalni autonomaški pokreti poput Baska i Katalonaca koji se tradicionalno vezuju uz ljevicu.
Španjolska se posljednjih godina suočava s velikim migrantskim valovima, uglavnom iz Afrike, te dodatno zbog divljanja cijena stanova velikim brojem ilegalnih okupacija nekretnina ili tzv. skvotiranjem (nekoliko stotina tisuća slučajeva). To je rezultiralo donošenjem i posebnog zakona koji štiti vlasnike nekretnina i brzo olakšava izbacivanje tzv. skvotera ili ilegalnih stanara pravnim putem, ali i pokušava ojačati pravnu sigurnost prilikom kupovine nekretnina.
Tzv. problem "okupados" dosad je pogodio više stotina tisuća vlasnika nekretnina u Španjolskoj, a podrazumijeva nezakonito zauzimanje tuđih nekretnina.
Na dnevnoj razini posljednih godina diljem Španjolske (osobito Andaluzija, Katalonija, Tenerife...) bilježi se stotine novih slučajeva ilegalnog ulaska u luksuzne nekretnine, što je dovelo do masovnije ponude tih nekretnina na tržištu. Vlasnici sve češće prodaju nekretnine, a vlasti pokušavaju strožim pristupom deložacijama i novčanim kaznama za skvotere recidiviste (i do 150 tisuća eura) spriječiti pad cijena nekretnina i bijeg investitora, uglavnom iz Njemačke i Velike Britanije.
Sve više se osnivaju i posebne zaštitarske tvrtke koje nude, naravno uz posebne naknade, brzo izbacivanje ilegalnih podstanara, vrlo često, ali ne uvijek nelegalnih migranata iz stanova i kuća. Taj trend se toliko raširio da čak i osobe s estrade osnivaju vlastite zaštitarske tvrtke za tzv. brze deložacije, jer je to trenutačno jedna od najunosnijih tržišnih niša u Španjolskoj.
Nije prvi put
Rastom broja ilegalnih migranata taj bi se problem mogao preliti i na druge zemlje. Ne bi bilo prvi put da se pojave iz Španjolske preslikaju na Hrvatsku. Uostalom, pojava na ljevici pokreta Možemo kopija je španjolskog ljevičarskog antiestablišmentskog pokreta Podemos (znači možemo), dok je na desnici MOST na neki način hrvatska franšiza španjolske stranke Građani (Ciudadanos).
Procjenjuje se kako u Hrvatskoj nedostaje za najam više od 230 tisuća stanova
Kako su sličnosti u društvenim podjelama i na političkoj sceni između dvije države zapanjujuće, tako je moguće očekivati s obzirom na rast broja migranata i preslikavanje i ovoga problema u idućim godinama, pogotovo ako se razvije gospodarska kriza i brojni legalni migranti u Hrvatskoj, kojima trenutačno poslodavci osiguravaju smještaj, ostanu bez posla.