| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| db | 19.12.2025. u 16:33 | Direktno | Otvori |
Stigla važna analiza: Evo kako stoji hrvatsko gospodarstvo
Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi 2/2025 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
Prema novom izdanju HUB Izgleda, hrvatsko gospodarstvo i u 2025. godini nastavlja rasti stabilnim, iako umjerenijim tempom, bez izraženog negativnog učinka smanjenog intenziteta EU fondova. Očekivani rast BDP-a ostaje robustan, pri čemu su glavni nositelji rasta i dalje osobna potrošnja, potaknuta povoljnim kretanjima na tržištu rada i rastom plaća, te investicije.
Makroekonomisti ističu nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, uz nisku nezaposlenost i daljnji, ali postupno umjereniji rast plaća. Inflacija se postupno smiruje, dok fiskalna pozicija države ostaje stabilna, uz nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u.
U pogledu monetarnog okruženja, odgovarajući u anketi na pitanja o očekivanjima kamatnih stopa u Eurosustavu i o razvoju njemačkog gospodarstva, makroekonomisti naglašavaju očekivanje stabilnih kamatnih stopa. Takvo okruženje trebalo bi poduprijeti postupni oporavak potražnje u Europi, ali i postupni oporavak njemačkog gospodarstva, što je važno i za srednjoročne izglede hrvatskog izvoza i industrije.
Fiskalne projekcije
Za ovu godinu ostala je još samo jedna objava BDP-a (za zadnje tromjesečje). Brojku ćemo saznati u ožujku, a ono malo neizvjesnosti što je do tada ostalo reflektira se u vrlo uskom rasponu procjena ovogodišnjeg rasta: od 3,0 do 3,2 posto. Javna potrošnja i investicije povukle su gospodarski rast. S druge strane, rast osobne potrošnje usporio je na 2,8 posto nakon rasta od 6,0 posto 2024., a izvoz je sa svega dva posto realnoga rasta djelovao kao usporavatelj - ponajviše zbog pada izvoza usluga u trećem tromjesečju.
Glavni ekonomisti potvrđuju vjerodostojnost Vladinih makroekonomskih i fiskalnih planova: očekuju rast po stopi od 2,8 posto u idućoj godini (uz nešto veći raspon očekivanja između 2,6 posto kod najvećeg pesimista i 3,2 posto kod najvećeg optimista). Slijedi usporavanje inflacije s 3,7 posto ove na i dalje visokih 3,1 posto iduće godine. To je usklađeno s prognozom nastavka brzog rasta plaća po stopi od gotovo šest posto u 2026.
U fiskalnim projekcijama glavni ekonomisti slijede putanju koju je zacrtala Vlada (deficit opće države od 2,9% BDP-a), s time da troje od četvoro glavnih ekonomista očekuje deficit u visini 3,0 posto BDP-a 2026. što je na samom rubu europskog fiskalnog pravila. Stoga se prosjek četvoro zaokružuje na 3,0 posto - upozorenje da se hrvatski fiskus ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta.
Bez učinka litice EU fondova 2027.
I dok sve ukazuje na to da bi kratkoročni prinosi na državna izdanja vrijednosnica mogli dalje padati, kod dugoročnih prinonsa primjećuje se očekivanje početka blagog rasta: prognoza desetogodišnjih obvezničkih prinosa raste s 3,1 posto krajem ove na 3,3 posto krajem 2026. godine. Pogled na strukturu rashodnog identiteta BDP-a pokazuje da investicije ostaju glavni zamašnjak s 4,8 posto očekivanog rasta 2026. / 2025.
Usporavanje osobne potrošnje je minimalno (2,7 posto 2026. naspram 2,8 posto 2025.), državna potrošnja malo više usporava (rast 2,9 posto iduće spram 4,0 posto ove godine), a očekivanje je da će izvoz malo brže rasti: 2,5 posto, naspram 2,1 posto 2025. U javnosti se puno raspravljalo o mogućem tvrdom prizemljenju nakon što će iduće godine biti iskorištena sredstva europskog Mehanizma oporavka i otpornosti. Pogled na očekivanja za 2027. godinu pokazuje da tvrdog prizemljenja odnosno učinka litice – nema.
Očekivani rast BDP-a od 2,7 posto, uz daljnji pad stope nezaposlenosti na 4,7 posto 2027., ukazuje na neznatno usporavanje rasta u odnosu na 2026. Doduše, u strukturi se vidi slabiji doprinos javne potrošnje (usporavanje rasta na 2,1 posto 2027. nakon 2,9 posto 2026.) i investicija (usporavanje na 3,4 posto 2027. nakon 4,8 posto 2026.). Uz nastavak rasta osobne potrošnje po očekivanoj stopi od 2,7posto, izvoz je taj koji ubrzanjem rasta (3,0 posto 2027. nakon 2,5 posto 2026. i 2,1 posto 2025.) neutralizira učinke usporavanje rasta domaće potražnje. Potonje pronalazi odraze u nižoj stopi inflacije (2,5 posto) i rasta plaća (4,4 posto) 2027.
Utjecaj Trumpovih carina
Očekivano ubrzavanje rasta ukupnoga izvoza roba i usluga odraz je relativno optimističnih gospodarskih očekivanja za europodručje i njegovu najvažniju sastavnicu – Njemačku. Njemačka je najvažniji trgovački partner Hrvatske i najvažnije emitivno turističko tržište, no ekonomski impulsi otamo uvjetuju i ponašanje ostalih najvažnijih tržišta u srednjoj Europi.
Za razliku od tmurnih slika povezanih s dvogodišnjom ekonomskom stagnacijom i ovogodišnjom neizvjesnošću zbog učinka Trumpovih carina, očekivani učinci otpuštanja njemačkih fiskalnih kočnica smanjilli su duboko ukorijenjeni pesimizam u pogledu njemačke ekonomske budućnosti.
Odgovarajući u anketi na dva pitanja – o očekivanjima kamatnih stopa u Eurosustavu i o očekivanjima u pogledu razvoja njemačkog gospodarstva - makroekonomisti su naglasili očekivanje stabilnih kamatnih stopa, što će pomoći postupnom oporavku potražnje u Europi, ali i postupnom oporavku u Njemačkoj.
Trgovinske napetosti
Međutim, o tome da med i mlijeko neće tako brzo poteći (i da će borba za ostvarenje viših stopa rasta izvoza biti teška zbog sporog njemačkog oporavka) svjedoči jedan odgovor iz ankete ekonomista, koji ovdje vrijedi citirati: Njemački fiskalni poticaj djelomično će smanjiti štetu od američkih carina i — posebno ako bude usmjeren na investicije i podršku poduzećima — pomoći njemačkom gospodarstvu da se oporavi tijekom 2026. godine. Ipak, malo je vjerojatno da će potpuno nadoknaditi izgubljenu izvoznu potražnju dok su visoke američke carine (posebno na automobile) i dalje na snazi.
Konačan ishod ovisit će o veličini, sastavu i brzini njemačke potrošnje te o tome hoće li se trgovinske napetosti smanjiti. Makroekonomske prognoze ukazuju na samo umjerene neto dobitke. OECD i prognoze Europske komisije predviđaju tek skroman oporavak — izričito navode da javna potrošnja pomaže, ali da trgovinske napetosti opterećuju izvoz i rast. Bundesbanka također ističe američke carine i neizvjesnost politike kao značajnu prepreku. Ukratko: fiskalni poticaj pomaže, ali osnovne projekcije i dalje pokazuju ograničen rast.
U središtu OECD-a napravljena analiza hrvatskog gospodarstva: 'Posebno su pohvalili jednu stvar'
Tome možemo dodati još jedan odgovor koji zaključuje realnu sliku u ovom trenutku: S obzirom na još uvijek velik broj nepoznanica oko stvarne implementacije najavljenih fiskalnih inicijativa, teško je ocijeniti konkretniji utjecaj tih mjera. Međutim, promatrano prema planiranoj razini uloženih sredstava, one bi tijekom sljedećih godina svakako trebale gurnuti stopu rasta njemačkog gospodarskog rasta na nešto više razine od dosadašnjih. Hoće li to trajnije pokrenuti najveće europsko gospodarstvo ovisi kako će sredstva biti alocirana. Potencijal jačanja aktivnosti vidimo svakako u građevinskom sektoru, dok će aktivnost u perjanici gospodarstva - automobilskoj industriji - svakako biti sputana američkim carinama s obzirom na važnost toga tržišta za njemački izvoz, objavio je HUB.