Sudac oprao Torcidu: Uvijeksu to utakmice istog kluba, mržnja je modus operandi te skupine!

Gotovo isti povici mržnje i agresije mogu se čuti na utakmicama istog nogometnog kluba i do sada su takvi povici bili tolerirani i uglavnom nisu bili procesuirani, dio je obrazloženja suca istrage

Županijski sud u Splitu odredio je istražni zatvor za 13 osoba osumnjičenih za javno poticanje na nasilje i mržnju tijekom navijačkog kortea uoči utakmice Hajduka i Ajaxa. Trojicu je saslušao i poslao u istražni zatvor, a desetorica su u bijegu, među njima je, kako smo doznali, Stipe Lekić, bivši tajnik Torcide i vođa nacističkog kortea u kojem su zazivali Hitlera i slavili Auschwitz. 

Kako ekskluzivno doznaju 24sata, sudac istrage kao ključne razloge za određivanje istražnog zatvora naveo je opasnost od ponavljanja kaznenog djela, a za desetoricu  okrivljenika i opasnost od bijega. Prijedlog za određivanje istražnog zatvora odbijen je za M.F. koji se već nalazi na izdržavanju zatvorske kazne. Sudac je u obrazloženju rekao kako postoji osnovana sumnja da su okrivljenici počinili kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju. Osnovanu sumnju sud je temeljio na kaznenoj prijavi splitske policije, izvješćima o uhićenjima, snimkama navijačkog kortea i nadzornih kamera, zapisnicima o ispitivanjima osumnjičenika te službenim policijskim bilješkama i drugoj dokumentaciji u spisu. Svi okrivljenici su identificirani kao sudionici kortea održanog 15. listopada, prije utakmice Hajduka i nizozemskog Ajaxa. Sud navodi da su tijekom okupljanja izvikivali poruke mržnje usmjerene prema židovskom narodu te pjevali pjesme koje potiču na mržnju prema Židovima.

Sudac oprao Torcidu

Kako doznajemo od izvora bliskih istrazi, sud je prilikom odlučivanja o određivanju istražnog zatvora osumnjičenim pripadnicima Torcide posebnu pozornost posvetio okolnostima u kojima su se dogodili sporni incidenti, intenzitetu iskazane mržnje te ulozi koju su pojedini osumnjičenici imali u predvođenju navijačke povorke. Prema informacijama iz izvora bliskih istrazi, posebno je problematičnim ocijenjeno to što se sve događalo tijekom javnog okupljanja koje je organizirala udruga građana, odnosno navijačka skupina Torcida. Na skupu se okupilo više tisuća Hajdukovih navijača, a tijekom takozvanog kortea čuli su se povici kojima se, prema ocjeni suda, poticalo na mržnju i nasilje prema Židovima. Dio uzvika pritom je podsjećao na najmračnije razdoblje europske povijesti, odnosno Drugi svjetski rat. Sud je, kako doznajemo, osobito važnim smatrao to što nije bila riječ o izoliranim ispadima pojedinaca, nego o masovnom uzvikivanju spornih poruka. Prema snimkama koje su priložene istražnom spisu, gotovo svi osumnjičenici nalazili su se u prvim redovima povorke, odakle su predvodili navijanje i poticali ostale okupljene da im se pridruže. Upravo njihova aktivna uloga, kao i intenzitet iskazane mržnje, bili su među ključnim okolnostima na temelju kojih je sud zaključio da postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela.

No, kako doznajemo, u obrazloženju sudske odluke otvoreno je i znatno šire pitanje ponašanja navijačkih skupina te dugogodišnjeg toleriranja agresivnih i mržnjom obilježenih povika na nogometnim stadionima. Sud je pritom ukazao na to da su agresija, vrijeđanje i izražavanje mržnje prema suparničkim navijačkim skupinama već godinama dio navijačke svakodnevice. Takvo se ponašanje, prema ocjeni suda, u određenoj mjeri počelo prihvaćati kao uobičajena kulisa nogometnih utakmica, a izostanak odlučnijih reakcija i sankcioniranja mogao je pridonijeti postupnoj eskalaciji. Posebno je istaknuto da su se slični povici mogli čuti i na ranijim Hajdukovim utakmicama, ali da takvi slučajevi uglavnom nisu bili procesuirani. Upravo je takva tolerancija, smatra sud, stvorila okolnosti u kojima su agresija i mržnja dosegnule razinu kakva je zabilježena 15. listopada 2026. godine, uoči utakmice. Izvori bliski istrazi navode i kako sud upozorava da bi nastavak takvog obrasca ponašanja mogao imati daleko ozbiljnije posljedice. Dugogodišnja praksa agresivnog navijačkog ponašanja, ako se na nju ne reagira odlučno, mogla bi u konačnici dovesti i do tragedije. U tom kontekstu istaknuta je potreba za nultom tolerancijom prema govoru mržnje, neovisno o tome od koga dolazi.

Sud je, prema informacijama iz izvora bliskih istrazi, posebno upozorio i na zabrinjavajući obrazac ponašanja unutar navijačke skupine Torcida. Naime, intenzitet mržnje iskazane tijekom spornog okupljanja, kao i činjenica da su osumnjičenici iz prvih redova predvodili uzvikivanje spornih poruka, za sud predstavljaju pokazatelj da nije riječ o slučajnom ili izoliranom incidentu. Naprotiv, sud je ocijenio da je takvo iskazivanje agresije i mržnje s vremenom postalo svojevrsni modus operandi, odnosno ustaljeni način djelovanja ove navijačke skupine, koji se, prema sudskoj ocjeni, može prepoznati na gotovo svim njezinim nogometnim okupljanjima. Upravo takav obrazac ponašanja, uz iznimno visok stupanj iskazane mržnje, bio je jedan od ključnih razloga zbog kojih je sud zaključio da postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Sud je, prema našim informacijama, zaključio da ponašanje osumnjičenika ne predstavlja samo izdvojeni incident, nego se uklapa u obrazac postupanja koji se ponavlja na navijačkim okupljanjima. Činjenica da su osumnjičenici identificirani na snimkama te da se vidi kako iz prvih redova predvode sporne povike dodatno je utjecala na procjenu da bi mogli ponoviti kazneno djelo.

Pri donošenju odluke uzeto je u obzir i to što je većina okrivljenika ranije kazneno ili prekršajno osuđivana, što je sud smatrao dodatnom okolnošću važnom za procjenu opasnosti od ponavljanja djela. Za desetoricu okrivljenika, među kojima su L. V., A. Š., R. Š., D. L., D. Š., M. T., J. G., S. B., A. S. i Stipe Lekić, sud je utvrdio i postojanje opasnosti od bijega. Prema informacijama iz sudskog postupka, oni su u trenutku donošenja odluke bili u bijegu, zbog čega je sud procijenio da postoji rizik od izbjegavanja daljnjeg kaznenog postupka. Stoga im je istražni zatvor određen i po toj osnovi. Za ostale okrivljenike sud je ocijenio da se svrha istražnog zatvora ne bi mogla postići blažim mjerama. Istražni zatvor određen je u trajanju do mjesec dana, računajući od trenutka lišenja slobode, a protiv odluke dopuštena je žalba u roku od tri dana. O eventualnim žalbama odlučivat će vijeće Županijskog suda u Splitu.